Povijest Cvjetnog

U skladu sa svojom središnjom pozicijom na samoj "špici" gradskih događanja, Cvjetni je trg posvećen životu. Tako je to od njegova nastanka u 14. stoljeću, kad je Cvjetni služio kao sajmište, pa sve do njegova konačnog formiranja u pravi gradski trg potkraj 19. stoljeća.

No, čini se kako je ovome malom i ljupkom trgu od samih početaka bilo suđeno da bude predmet previranja i sučeljavanja interesnih strana. Ovdje možete naći kratak pregled burne povijesti Cvjetnog trga. 

Počeci

Prije 150 godina gospodin Josip Siebenschein, bogati trgovac i predsjednik Židovske općine, zatražio je od Gradskog poglavarstva dozvolu za gradnju kuće na južnoj strani tadašnjega Margaretskog trga. Gradsko poglavarstvo izdalo je 1865. gospodinu Siebenscheinu građevinsku dozvolu za gradnju palače.

Međutim, Franjo Hranilović, trgovac na malo, uputio je zagrebačkom Gradskom poglavarstvu predstavku kojom je zatražio da se dozvola povuče i Siebenscheinu zabrani gradnja palače. G. Siebenschein potom ulaže žalbu, koju Poglavarstvo prihvaća i time Cvjetni počinje dobivati prve konture današnjeg izgleda. 

Palača je naposljetku sagrađena 1877. g. 

Kazalište i banke

U to se vrijeme javila ideja i o gradnji kazališta na Margaretskom trgu, ali na kraju je gradnja prebačena na gradsko zemljište na današnjem Trgu maršala Tita.

Umjesto kazališne zgrade, budući Preradovićev trg dobio je palaču banke koja je imala oktogon, pješački prolaz između Ilice i budućeg trga, poveznicu sa Siebenscheinovom kućom i pravoslavnom crkvom Svetog Preobraženja Gospodnjeg.  

Gradnja dviju monumentalnih palača, Hrvatske eskomptne banke i Prve hrvatske štedionice, počela je 1898. Palača Prve hrvatske štedionice jedan je od najvećih arhitektonskih kompleksa podignutih prošlog stoljeća u Donjem gradu i primjer novog urbanog elementa, sretan pješački spoj glavne trgovačke ulice Ilice s Preradovićevim trgom. 

Potkraj 19. stoljeća, kad su srušene preostale kuće između palače Siebenschein i pravoslavne crkve, oblikovan je današnji izgled Preradovićeva trga.

Trg bez spomenika

Nekoliko godina poslije građani predlažu da se na trgu koji nosi Preradovićevo ime postavi i njegov spomenik. Tomu se protivi Milan Lenuci, predstojnik Gradskoga građevinskog ureda, koji odbacuje prijedlog o spomeniku, smatrajući "kako na Preradovićevu trgu nema građevina koja bi mogle biti dostojno zaleđe spomeniku koji bi na velikom kvadratičnom prostoru trga izgubio svaku impozantnost". 

Javni natječaj za uređenje trga, što je uključivalo ideju o postavljanju spomenika Petru Preradoviću, dotad smještenom ispred Umjetničkog paviljona, raspisan je 1913. Od četiriju pristiglih radova dva su nagrađena, a niti jedan nije realiziran. Na samom trgu, na broju 12, nakon Prvoga svjetskog rata sagrađeno je kino Metropol, poslije nazvano Kapitol. 

Prema projektu Huga Ehrlicha, u Samostanskoj, danas Varšavskoj ulici br. 2 i 2a, sagrađena je 1924. g. dvodijelna kuća koja užim pročeljem određuje ugao te ulice i Preradovićeva trga, a 1933. adaptacijom je devastirana Siebenscheinova kuća na južnoj strani trga. 

Spomenik Petru Preradoviću premješten je na Preradovićev trg tek 1954. g.

Promjene se naziru

U ljeto 1996. Preradovićev trg preuređen je prema prvonagrađenom projektu arhitekata Mihajla Kranjca i Berislava Šebetića. Postao je pješačka zona, prestao nalikovati na sličan pariški cvjetni trg i izazvao vrlo oprečna reagiranja građana. Nemiran duh Cvjetnog dao je nagovijestiti da će biti novih promjena.

Projekt Cvjetni 

Grad Zagreb obaviješten je o namjeri realizacije projekta Cvjetni 9. svibnja 2006. Od tada pa sve do otvorenja, u proljeće 2011., kad je Cvjetni predan vlasnicima i zakupcima, množili su se prijepori između zagovornika i osporavatelja tog projekta. Ishođenje dokumentacije trajalo je gotovo četiri godine, a samo građenje nepune dvije.

Danas, kad je Cvjetni neupitni dio urbanog tkiva hrvatske metropole, valja pretpostaviti da će većina onoga što se u novije doba događalo na Preradovićevu trgu biti uskoro zaboravljeno, kao što je već pomalo zaboravljena i njegova davna prošlost.